Rimljanski marof, obdjelivanje polja i blagogojstvo

Ova stanica u Lekindrofu obdjeluje temu „Rimljanski marof (Villa Rustica), „poljodjelstvo i blagogogojstvo“. Oko cenralne zgrade za stanovanje bile su odvisno od veličine marofa smješćene zgrade za kupanje, zgrade za stanovanje slugov i djelačev, štale, škadnji, druge zgrade za gospodarstvo i djelaonice.  U uzidanoj zgradi  za gospodare nalazile su se različne ugodnosti kot kupaonica, toalete, grijanje za  tla, mozaiki, freske i stakleni obloki.  Uz glavnu zgradu bilo je i drugih, manjih, jednostavnijih zgradov. U nemirni časi kasne antike zgradjene su oko cijeloga marofa zidine s turmi. Rimljanski marofi bili su odgovorni za opskrbu i za hranu za stanovničtvo poljoprivrednimi produkti. Gradi i vojnički logori bili su odvisni od opskrbljenja žitom, blagom i vinom. Za transport potribnih stvari postojala je dobro izgradjena cesna mriža. U Panoniji vršena  je produkcija žita u širokom opsegu. U staroj antičkoj dobi postala je ova regija žitnicom rimskoga carstva. Važna hrana su bili prosa, zob, jarac, pšenica, hrž, liječa i grah. Sadje nije igralo veliku ulogu. Grojze  je bilo kultivirano jur od predrimljanske dobe. Tim da je uvoz vina iz provincijev  ugrožavao talijansku produkciju, prepovidao  je car Domicijan (81.-96 p.Kr.) zasadjenje vinogradov i  potribovao njevo smanjenje. Ovu odredbu je ukinuo stopr cesar Probus (276.-282. p. Kr.). On je i podupirao novo zasadjenje.